Humus
NAJBOLJE ORGANSKO PRIRODNO GNOJIVO ZA VAŠE BILJKE


Upotreba humusa kalifornijskih crvenih glista
Plodovi veći, zdraviji i ukusniji!
Javi prijateljima
Objavljeno 20.11.2012. |  Agro-hit - časopis za regionalni ruralni razvoj i ekologiju › ratarstvo › cvijee_na_kunom_pragu


Piše: Hrvoje Barun, prof.

Humus koji su preradile gliste svojom probavom je najkvalitetnije poznato organsko gnojivo. On ima svoja odstupanja u kvaliteti u odnosu na vrstu gnoja ili biološkog otpada koji ste dali glistama na raspolaganje. Najkvalitetniji humus nastaje od konjskog gnoja, a slijedom po kvaliteti uz dodatnu doradu za pojedini gnoj slijede ovčji i kozji, zečji, kravlji, svinjski i kokošji. Zadnja dva se koriste u manjoj mjeri miješano sa drugom vrstom gnoja ili otpada jer može doći do tzv. trovanja proteinom glista u hranilištima.

Računa se da je potrebno oko jednog kubika humusa na hektar ratarskih usjeva za čije se rasprostiranje može upotrijebiti i rasipač umjetnog gnojiva
Gnoj se prvo priprema kompostiranjem na kompostnim hrpama da gnoj sagori te ga gliste lakše probave. Za vrijeme kompostiranja u gomilama se odvijaju kemijski procesi na 60°C gdje se uništava sjeme korova i mnoge štetne bakterije. Gliste, naseljene u hranilišta, u svojoj probavi prerađuju navedenu „hranu“ gdje sastojci budu obogaćeni i razloženi na osnovne elemente u oblike koji će poslije biti vrlo upotrebljivi biljkama koje hranite s humusom.

Uzgajivači koji proizvode humus za tržište za svaku veću fazu proizvodnje humusa šalju uzorke na analizu. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj uzorci se najčešće nose u mikrobiološki laboratorij Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Analizom fizikalnih svojstava utvrđuje se sadržaj krute tvari, postotka vlage, pepela i organske tvari. Kemijska analiza pokazuje pH reakciju, električni konduktivitet te ukupni: ugljik, dušik, C/N odnos, fosfor, kalij, kalcij, magnezij i koncentraciju teških metala mikroelemenata željeza, mangana, cinka i bakra i toksičnih teških metala olova i kroma. Humus je neutralne pH reakcije, sadrži dvostruko više kalija, trostruko više magnezija, 6 puta više fosfora i 4 puta više dušika nego stajski gnoj što bi značilo da jedan kubični metar humusa vrijedi kao 3 do 5 kubičnih metara stajskog gnoja. Humus je vrlo bogat korisnim bakterijama i gljivicama koje će oživjeti iscrpljeno tlo.

Kada sadimo voćke na dnu sadne jame stavimo 5 litara humusa, a ostalih 5 litara pomiješamo s vodom i napravimo humusnu kašu u koju stavimo korijen sadnice. Humus blagotvorno djeluje na oštećenja na korijenu i pospješuje njegov razvoj. Ovisno o starosti voćke i rasprostranjenosti korijenskog sustava, humus se ukopava u površinski sloj u količini 2 do 5 litara na kvadratni metar. Ukoliko biljku trebate prihraniti ljeti kada je suša pa voda u tlu ne prosljeđuje hranu korijenu ili želite reanimirati neku biljku, razmutite humus u vodi u omjeru 1:10, ostavite ga preko noći da se hranjivi sastojci otope u vodi i s otopinom okupajte krošnju biljke.

Ako sadite ili presađujete cvijeće u teglama, u kupovnu zemlju umiješamo do 20% humusa koje će u cijeloj sezoni cvijeću nuditi dovoljno hrane. Kada sadimo flance, u sadnu je rupu potrebno staviti jednu šaku humusa. Nakon punog razvoja stabljike i pojave prvih plodova (npr. rajčice ili paprike) potrebno je odgrnuti zemlju do prvih žila dodati oko litru humusa u predio korijena te ponovo zagrnuti sa zemljom.

Računa se da je potrebno oko jednog kubika humusa na hektar ratarskih usjeva za čije se rasprostiranje može upotrijebiti i rasipač umjetnog gnojiva. Koristite humus u vinogradima, maslinicima i na plantažama agruma. Za sadnju i njegu travnjaka ili kultura poput salate „posolite“ gredice nekoliko puta godišnje s litrom do dvije humusa po kvadratnom metru. Za uzgoj i klijališta u plastičnim ili stiropornim kontenjerima humus u količini od 20% pomiješajte sa supstratom. Intentivan uzgoj cvijeća vrlo mnogo iscrpljuje tlo koje brzo možete revitalizirati s humusom.

Uz korištenje humusa poznato je da su plodovi veći, zdraviji i ukusniji. Povećava se veličina biljaka i korijenskog sustava. U rajčicama i paprikama se povećava udio vitamina C za 100%, u krumpiru do 200%, a u mrkvi i peršinu čak i do 500%. Sočnost, kvaliteta i okus voća i povrća podsjeća nas na neka ne tako davna vremena kada je hrana bila ukusnija. Ta vremena su vam na dohvat ruke ako se poslužite humusom crvenih kalifornijskih glista.

Poljoprivredna zadruga Humus, Kolodvorska 68 b, Pešćenica, 44272 Lekenik
NAJBOLJE ORGANSKO PRIRODNO GNOJIVO ZA VAŠE BILJKE
HUMUS I LEGLA CRVENIH KALIFORNIJSKIH GLISTA
POGODNO ZA EKOLOŠKI UZGOJ POVRĆA, VINOVE LOZE I VOĆAKA TE ZA NJEGU CVIJEĆA I TRAVNJAKA
Zadrugari
- Hrvoje Barun, Sveta Nedelja, 01 6119 126, 098 1945 931,
www.humus.com.hr, .(JavaScript must be enabled to view this email address)
- Željko Findrik, Pokupsko, 01 6266347, 091 1610663
- Ivan Kliček, Lekenik, 044 714161, 098 585180


Ambrozija
Neugoda beskorisnog korova


Ambrozija – biljka koja uzrokuje alergije
U vrijeme oprašivanja jedna biljka može otpustiti više milijuna peludnih čestica koje vjetar raznosi i nekoliko desetaka kilometara daleko, a sjeme je vrlo otporno te u tlu ostane viabilno i više desetaka godina. Stoga je potrebno sustavno mehaničko uklanjanje ove biljke više puta godišnje i više godina za redom
Javi prijateljima
Objavljeno 20.11.2012. |  Agro-hit - časopis za regionalni ruralni razvoj i ekologiju › ratarstvo › cvijee_na_kunom_pragu


Piše: Prof.dr.sc. Darko Ropac

Zadnjih desetak godina biljka ambrozija privlači veliku pozornost naše javnosti. Razlog tome je u činjenici što je njen pelud jak respiratorni alergen te u mnogih ljudi u vrijeme cvatnje uzrokuje alergijske smetnje.

Kako bi se izbjegle alergijske reakcije nastale ambrozijom trebalo bi u vrijeme cvatnje izbjegavati područja u kojima raste ova biljka ili uzimati lijekove kojima se može prevenirati ili znatno ublažiti alergijska reakcija
Intenzitet smetnji je različit. Mogu se javljati kao bezazleno ili neugodno peckanje i svrbež očiju i ušiju, kao peludna hunjavica s obilnom sekrecijom iz nosa, do ozbiljnih smetnji disanja. Osobito su izloženi naši poljoprivrednici koji mogu svakodnevno doći u doticaj s peludi ove biljke, posebice ako ona raste na njihovim livadama i okućnicama.

Ambrozija može narasti više od jednog metra, kao zeleno razgranato stabalce, a stabljika je kod velikih primjeraka pri zemlji debela i do tri centimetra. Ovo nije autohtona biljka našeg podneblja. Unijeta je nehotično iz Sjeverne Amerike u Europu prije oko 130 godina ljudskim utjecajem, a u naše krajeve je stigla prije pola stoljeća. Stoga nije niti čudno da nema neko udomaćeno narodno ime. U literaturi se spominje ime limundžik (Domac,1994).

AmbrozijaIzgled zrnaca peludi ambrozije pod elektronskim mikroskopom (povećanje nekoliko desetaka tisuća puta)
Poznatija je kao ambrozija, a ime potječe od njenog latinskog naziva Ambrosia artemisifolia. Pripada među korovske biljke, bez uporabne vrijednosti. Spada u skupinu anemofilnih biljaka, koje se oprašuju pomoću vjetra, a ne preko kukaca. U tome i leži razlog da je njena pelud čest uzrok dišnih alergija. U vrijeme oprašivanja jedna biljka može otpustiti više milijuna peludnih čestica koje vjetar raznosi i nekoliko desetaka kilometara daleko. Procjenjuje se da je količina od 30 čestica u jednom prostornom metru dovoljna da dovede do ozbiljne alergijske reakcije. Mjerenja količine peludnih čestica u nas pokazuju da se u vrijeme cvjetanja može utvrditi i do 500 čestica u jednom prostornom metru.

Kako bi se izbjegle alergijske reakcije nastale ambrozijom trebalo bi u vrijeme cvatnje izbjegavati područja u kojima raste ova biljka. No, to često nije moguće. Stoga se pristupa sustavnoj borbi protiv njenog rasta u blizini naseljenih mjesta i stalna briga da se ponovno ne nastani i raširi. Poteškoća je u tome što je sjeme ambrozije vrlo otporno te u tlu ostane viabilno i više desetaka godina. Stoga je potrebno sustavno mehaničko uklanjanje ove biljke više godina za redom u ranoj fazi rasta tj. prije nego li dođe do stvaranja sjemena. Stoga se biljke uklanjaju prije cvatnje, čime se izbjegava moguća alergizacija osoba koje rade na njenom uklanjanju. Najučinkovitije je čupanje cijele biljke s korijenom, što je jednostavno jer ima plitko korijenje. Ako se područje njenog rasta kosi to treba činiti nekoliko puta u sezoni jer se biljka brzo oporavlja i ponovno cvate. Nakon uklanjanja moguća je pojava novih biljaka jer sve sjeme ne niče istovremeno.

Ovisno o klimatskim uvjetima ambrozija ne cvate svuda u isto vrijeme. U našim krajevima najčešće cvate između srpnja i rujna. Osobe koje su angažirane na uklanjanju ambrozije moraju poznavati njen izgled. To je jednodomna biljka, što znači da ima na istoj biljci i muške i ženske cvjetove. Na vršnim dijelovima biljke nalaze se muški cvjetovi puni peludi, a ispod njih u pazušcima listova nalaze se ženski cvjetovi. Njihovom oplodnjom kasnije nastaje sjeme.

U zadnjih nekoliko godina Zavodi za javno zdravstvo naših većih županija i grada Zagreba uključili su se aktivno u redovito mjerenje količine peludi u zraku te izvješćivanje javnost o alergijskoj opasnosti. To je odlična preventivna akcija kojom se upozorava ljude na potrebu izbjegavanja područja s povišenim koncentracijama peludi u zraku. Ako se alergija pojavi, posebice u svom težem obliku osobe sa smetnjama trebaju se javiti svome liječniku radi adekvatne terapije. Danas postoje lijekovi kojima se može prevenirati ili znatno ublažiti alergijska reakcija. Naravno, takve lijekove treba početi uzimati prije pojave peludi u zraku (prije cvatnje ambrozije) i piti ih sve dok cvatnja traje (dva do tri mjeseca). Za ovo je nužna konzultacija s liječnikom, kao i za suzbijanje već nastalih tegoba.


Kategorije

Iz sadržaja rubrike


Najave događaja
agroklub
DOBRE EKO-VIJESTI
cijepanje svjetlostiNanostrukturni materijali bi solarne panele učinili puno učinkovitijima nego što trenutno jesu, tvrde američki znanstvenici iz agencije DARPA. Mogli bi doći do iznad 50% učinkovitosti, koja je danas manja od 20%. Ideja je jednostavna: cijepanje sunčeve svjetlosti na njegove sastavnice, s ciljem da svaku od precizno podešenih solarnih ćelija dovedu do puno više razine učinkovitosti kada upijaju samo određenu boju. (www.treehugger.com) ◆