Časopis za ruralni razvoj i ekologiju - mrežno izdanje

Čičoka - gomolj hranjiviji od krumpira

Piše: Radmila Rade, dipl.ing.agr.

Čičoka (lat. Helianthus tuberosus L. Compositae) ili kako je još nazivaju topinambur, slatki krumpir, morska repa, mačja repa, krtola, zemljina kruška, jeruzalemska artičoka, divlji krumpir je višegodišnja zeljasta biljka, slatkog gomolja, krupnog i nepravilnog oblika. U gomolju čičoke, za razliku od običnog krumpira, nema škroba nego inulina, zbog čega ga u prehrani koriste osobe oboljele od šećerne bolesti - dijabetesa i pretile osobe, odnosno osobe koje imaju problema s prekomjernom težinom. Čičoka služi i za industrijsku ekstrakciju inulina, polisaharida koji hidrolizom ne daje glukozu, već fruktozu, zbog čega se i preporučuje za prehranu dijabetičara. Ta biljka se ubraja u biljnu porodicu Compositae kao i suncokret. Sličnost im je u izgledu nadzemnog dijela biljke. Naime, stabljika je jednogodišnja, može narasti do 3,5 metra visine, donji listovi su srcoliki na dužim drškama, a u rujnu na vrhu razvijaju velike crvenkastosmeđe ili svijetlo žute cvjetove slične suncokretu, ali manji (u promjeru 4-8 centimetara). Uzgaja se na lakim pjeskovitim tlima. Dobro podnosi sušu i niske temperature. Gomolj u tlu pokriven snijegom podnosi temperature do -30˚C. Sadi se na stalno mjesto gdje ostaje godinama, a ne preporučuje se sadnja u plodoredu jer ga je teško iskorijeniti, zato što poslije vađenja gomolja jedan dio ostaje u tlu i na proljeće daje novu stabljiku. Prosječan prinos gomolja je 25 do 35 t/ha, a zelene mase 27 do 35 t/ha. Svježi mladi vrhovi se koriste kao krma, dok se stari ne koriste u ishrani stoke zbog niske probavljivosti.

Inače se stabljike čičoke odlično siliraju, a gubitci kod siliranja su isti kao i kod kukuruza. Naročito je dobro silirati zelenu masu čičoke i kukuruzovine
u omjeru 40:60. Što se tiče gomolja čičoke, on ima bolju hranidbenu vrijednost od krumpira, list služi kao vrlo dobra zelena paša, cijela biljka kao dobro sijeno, a kako ne sadrži solanin kao krumpir, daje se svim vrstama i kategorijama stoke u količinama preporučenim za kuhani krumpir. Ima veću energetsku vrijednost od ostalih korijenjača i gomoljača. Životinje mogu jesti čičoku sirovu. Svježi gomolj čičoke ima tanku ljusku i često se koristi kao hrana za svinje. Dobro je svinjama dozvoliti da same ruju i sakupljaju gomolje. Njima se daje 1 kilogram dnevno svježe čičoke na 10 kilograma mase. Da bismo svinje naučili na čičoku trebalo bi im prvi dan dati skuhanu čičoku, drugi i treći dan samo na pola skuhanu, a dalje davati sirovu, opranu i izrezanu na komadiće. Od šestog dana jedu gomolj bez pranja, i to u količinama od 3 do 10 kilograma, ovisno o težini svinje. Odrasloj peradi čičoka se daje u količinama od 50 do 100 grama na dan. Kunićima se mogu davati svi dijelovi čičoke, a gomolj u količini od 1,5 posto tjelesne težine. Svježi gomolj daje se kravama muzarama teškima do 500 kilograma u količini od 30 kilograma na dan, a težima od 500 kilograma do 40 kilograma čičoke na dan. Junadi od 200 do 300 kilograma može se dati 10 kilograma čičoke na dan, a ovcama i kozama dajte kilogram do dva. Svježa masa je odlična krma, jednake hranjive vrijednosti kao kvalitetna svježa krma s oranica. Stabljika i list se dobro siliraju sami ili u kombinaciji sa suhom grubom krmom (slama, kukuruzovina). Nadzemna zelena masa čičoke može se koristiti kao paša za visoku divljač koja je također preživač. Visoka divljač može bez opasnosti konzumirati istu količinu kao i odrasla goveda. Zato je čičoka korisna kao izvor energije za divlje životinje, tj. kao krma u lovnoj privredi i hranidbi kunića.

Dobro ju je uzgajati na proplancima šuma blizu čeka kao hrana za divlje svinje kojima će poslužiti kao odlična hrana tijekom kasne jeseni, zime i proljeća. Kao ljudska hrana čičoka se može koristiti sirova, tanko naribana i začinjena kao salata u koju možete dodati i drugo povrće. Kao prilog jelu koristi se kuhana ili pečena kao i krumpir. U obliku brašna koristi se za izradu kruha. Od čičoke se može proizvesti i rakija, i to 6 litara od 100 kilograma čičoke, a možete je i kiseliti te napraviti zimnicu. Dijabetičari čičoku mogu konzumirati u neograničenim količinama dnevno jer ona snižava razinu šećera u krvi. Savijača od čičoke priprema se kao i savijača od krumpira, ali je puno ukusnija i slađa. Od čičoke se inače proizvodi fruktoza koja je najbolja zamjena saharoze za dijabetičare.