travnjak

Kako do lijepog travnjaka
Novi travnjaci zasnivaju se u proljeće kada su idealni uvjeti. Toplina sunca i dovoljno vlage potiču sjeme trave na brzo klijanje
Javi prijateljima
Objavljeno 04.03.2013. |  Agro-hit - časopis za regionalni ruralni razvoj i ekologiju › hortikultura › kako_do_lijepog_travnjaka

Posavska HrvatskaVinkovački listVrbovečke novine

Piše: Lidija Suvak, foto: Dražen Juranić

Sam postupak sijanja trave nije kompliciran. Površinu na kojoj se planira posijati trava potrebno je prekopati, odstraniti korov, sve kamenje, staru ciglu ili komade drveta, zemlju usitniti i poravnati, poboljšati kvalitetu tla. Zbog fizikalnih osobina tla, teškim tlima dodaje se pijesak, a pjeskovitima treset.

Tjedan dana prije sjetve dodaju se gnojiva. Od organskih gnojiva, dodaje se pileće gnojivo koje dolazi u obliku malih peleta, a može se kupiti u vrtnim centrima. Prilikom prihrane mineralnim gnojivima, dodaju se mineralna gnojiva koja u sebi sadrže veći postotak fosfora i kalija i to 2,5kg / 100m2. Fosfor služi za jačanje korijena biljke, a kalij jača otpornost trave na bolesti i sušu.

Nakon gnojidbe, površinu na koju ćemo zasijati travu, ponovo usitnimo te poravnamo grabljama i ostavimo jedan tjedan da se zemlja slegne.

Na tržištu postoje vrste mješavina sjemena za travu koje odgovaraju određenim terenima i namjenama. To znači da ako je površina u sjeni postoji mješavina sjemena za sjenovite položaje, ako je osunčani teren, sije se mješavina trave za osunčane terene.

Kako posijati travu?

Sjeme trave podijeli se na pola. U svaku polovicu potrebno je dodati dvije do tri šake pijeska. Dodavanjem pijeska postižemo da nam sjeme ravnomjernije padne na površinu.

Sije se za mirnog vremena kada nema vjetra. Vjetar sjeme može odnijeti i tamo gdje ne želimo. Na površini prvo sijemo u smjeru sjever – jug, a zatim istok – zapad. Nakon sijanja, površina se utaba valjkom kako bi postigli da se sjeme što bolje “prilijepi” za površinu. Ukoliko je vrijeme suho, travu je potrebno zalijevati da bi se potaklo klijanje. Nakon 8 – 10 dana sjeme će proklijati. Kada trava naraste 10 cm, obavlja se prva košnja. Nakon prve košnje, potrebno je travnjak prihraniti mineralnom gnojivom koje u sebi sadrži veći postotak dušika, jer dušik potiče rast i boju.

U jesen, ponovo prihranimo travnjak gnojivima koja sadržavaju veći postotak fosfora i kalija, kako bismo ojačali korijenje i otpornost ka smrzavanju.

Pojava mahovine na travnjaku

Uzroci pojave mahovine na travnjaku mogu biti različiti. Prevelika zasjenjenost terena i preslaba drenaža, česti su uzroci pojave mahovine, kao i preniska košnja te nedovoljna hranjivost tla. Na manjim površinama taj problem je moguće riješiti fizičkim putem. Metalnim grabljama pograbljamo travnjak. Na taj način, osim što se rješavamo mahovine, rješavamo se i starih, suhih vlati trave koje guše izbijanje novih vlati. Vilama ili valjkom sa šiljcima prozračimo travnjak kako bismo potakli duboki rast korijena i pojavu novih vlati trave, da bi nam travnjak postao gušći. Prozračivanje travnjaka se vrši u proljeće i jesen.

Prilikom proljetnog prozračivanja travnjaka dodajemo pijesak pomiješan s mineralnim gnojivom koje u sebi sadrži visok postotak dušika, a kod jesenskog gnojivo koje sadrži visoki postotak fosfora i kalija. Ukoliko je potrebno, ogoljele površine potrebno je dosijati. Redovitom košnjom osiguravamo pravilan rast trave i razvoj korijena. Travnjak tijekom ljeta kosimo na visini od 4 cm jednom tjedno do 10 dana , a u doba intenzivnijeg rasta na visini od 3 cm dva puta tjedno. Zalijevanje travnjaka vrši se u jutarnjim satima kako bi se izbjeglo da nam se biljke upare. ◆

›› Organski povrtnjak
›› Ukrasnim posudama do pune ljepote

Za sve savjete oko dizajna i uređenja vrta, kao i o odabiru biljaka kontaktirajte našu savjetnicu Lidiju Suvak na broj 098 917 23 05




‹‹ Prethodni članak: Organski povrtnjak ›› Sljedeći članak: Uzgoj kiwana jamči proizvođaču nevjerojatne prinose

Kategorije

Iz sadržaja rubrike


Najave događaja
Zagrebinspekt obrazovanje
DOBRE EKO-VIJESTI
vjetroelektranaJedno od najvećih otkrića na polju razvoja tehnologije svakako je baterija s rešetkom od tekućeg metala. Profesor Donald Sadoway razvija upravo takvu jedinicu za skladištenje energije dobivene iz vjetra ili sunca. To bi ujedno bilo i rješenje za sustave koji danas funkcioniraju prema načelu “uzmi što dobiješ”, tako da se za vrijeme mirnog, ljetnog, vrućeg dana, kada svi pale klima uređaje, može dogoditi da energije iz skupe vjetroelektrane jednostavno nema. (www.treehugger.com) ◆