Uzgoj jagoda
CRVENA KRALJICA JAGODIČASTOG VOĆA


Jagoda brzo vraća uloženi novac
Jagoda je privredno najvažnija voćna vrsta iz grupe jagodičasog voća, a odlikuje se mnogim prednostima u odnosu na druge voćne vrste
Javi prijateljima
Objavljeno 18.11.2012. |  Agro-hit - časopis za regionalni ruralni razvoj i ekologiju › hortikultura › jagoda_brzo_vraa_ulozheni_novac


Piše: Eva Pemper, dipl. ing. agr.
Foto: Ante Perković

Plodovi jagode sazrijevaju vrlo rano, tj. u vrijeme kada je tržište nedovoljno opskrbljeno svježim voćem. Jagoda se dobro prilagođava različitim klimatskim i zemljišnim uvjetima, što joj omogućuje uspješan uzgoj na širokom području, od razine mora pa sve do preko 1000 m nadmorske visine.

Jagoda kao hrana ima veliku prednost nad ostalim namirnicama i po tome što je niskokalorična (100 g svježih plodova ima samo 30 - 40 kalorija)
Nakon sadnje vrlo brzo stupa u punu rodnost. Npr., ako se sadnja obavi krajem srpnja ili tijekom kolovoza, već sljedećeg proljeća ona daje značajne prinose. Maksimalne prinose očekujemo već u drugoj godini nakon sadnje, a živi prosječno 5 do 8 godina.

Jagoda se odlikuje redovitim rađanjem, a uzgojem najnovijih sorti, uz primjenu novih tehnologija, postižu se visoki prinosi, i preko 40 t po hektaru. Ove biološke osobine jagode omogućavaju vrlo brzo vraćanje uloženog novca za podizanje i njeg jagodnjaka, kao i visoku akumulaciju sredstava za daljnja ulaganja.

Jagoda se lakše i brže razmnožava nego ostale voćne vrste, ali njihov uzgoj zahtjeva ipak dosta ljudskog rada. Plodovi jagode imaju veliku hranjivu vrijednost jer sadrže mnogobrojne i raznovrsne organske i anorganske tvari koje su potrebne čovjeku. U 100 svježih plodova jagoda ima od 21,39 do 116,3 mg vitamina C (askorbinske kiseline). Ljudskom organizmu je dnevno potrebno 65 - 90 mg vitamina C, dakle, dnevne se potrebe mogu podmiriti sa 150 - 200 g svježih plodova jagode. Od minerala značajan je fluor koji štiti zube, kalij koji pomaže čišćenju organizma, blagotvorno djelujući na bubrege, srce i krvožilni sustav. Ima i kalcija, fosfora, magnezija i željeza, tako da jagoda povoljno djeluje i na liječenje od anemije. Uz sve to, jagoda gasi i žeđ jer sadrži 89,5 grama vode u 100 grama. Za bolji rad jetre preporuča se jagodu jesti tri puta dnevno. Fenoli u jagodama daju antikancerogena svojstva, a usporavaju i starenje. Pektinske tvari se kreću između 0,19-1,28 %, a taninske tvari od 0,11 do 0,41%. Količina bjelančevina u sočnim plodovima je mala i kreće se od 0,7 do 0,9 %, a celuloze do 4,55 %. Jagoda kao hrana ima veliku prednost nad ostalim namirnicama i po tome što je niskokalorična (100 g svježih plodova ima samo 30 - 40 kalorija).

PRIRODNI UVJETI ZA UZGOJ JAGODA

Rast, razvitak i rodnost jagode, kao i ostalih voćnih vrsta, ne ovisi samo o njenim nasljednim osobinama, nego i o kompleksu vanjskih uvjeta. Oni obuhvaćaju klimu, tlo i položaj. Jagoda je kultura koja se dobro prilagođava različitim ekološkim uvjetima. To se objašnjava njenim postankom od dviju vrlo različitih vrsta jagoda. Zahvaljujući ovim osobinama, jagoda se može uspješno uzgajati u suhoj, vlažnoj, hladnoj, kontinentalnoj i suptropskoj klimi, na terenima od razine mora do preko 1000 m nadmorske visine i u drugim različitim uvjetima.
Uzgoj jagoda
U našoj zemlji jagoda se može uzgajati, s većim ili manjim uspjehom, gotovo u svim krajevima. U godišnjem ciklusu jagode razlikuje se nekoliko fenofaza, koje se svake godine ponavljaju: početak rasta, cvatnja, oplodnja, razvoj i sazrijevanje plodova, formiranje vriježa, formiranje cvjetnih pupova, zimsko mirovanje.

Najpovoljnija prosječna dnevna temperatura zraka za jagodu tijekom vegetacije je ona između 20 i 26°C
KLIMA I TEMPERATURA

U životu biljaka nema ni jednog procesa na koji temperatura nema utjecaja. Tako se rast, apsorpcija hranjiva, izmjena tvari, transpiracija, asimilacija i drugi fiziološki procesi mogu normalno odvijati samo pri odgovarajućoj temperaturi tla i zraka.

Otpornost jagoda na niskim zimskim temperaturama najviše ovisi o debljini snježnog pokrivača. Ako je snježni pokrivač tanak, jagoda izmrzava na temperaturi od –15°C do –18°C. Kada je snježni pokrivač debeo 20-30 cm, jagoda izdrži temperature od –25°C do – 35°C, a pri debljem pokrivaču izdržava hladnoću od –35°C do –45°C . Izmrzavanja jagode tijekom zime su moguća ako nema snježnog pokrivača, a biljke nisu zaštićene slamom ili nekim drugim materijalom.

Krajem zime i poslije toplog perioda jagode postaju osjetljivije na niskim temperaturama. Ukoliko se tada pojave golomrazice, znatne povrede i oštećenja na nadzemnim dijelovima nanose temperature od –5°C do –7°C, a na korijenovom sustavu one niže od –8°C. Niske zimske temperature mogu nanijeti štetu jagodama koje su kasno posađene pa do pojave jačih mrazeva nisu imale dovoljno vremena da se ukorijene na novom mjestu. Iz ovoga razloga jagode nikada ne treba saditi kasno u jesen.

U našim klimatskim uvjetima mnogo češće štete jagodama nanose kasni proljetni mrazevi nego zimski. Oni obično izazivaju izmrzavanje cvjetova i tek zametnutih plodova. Utvrđeno je da u našim uvjetima otvoreni cvjetovi većinom izmrzavaju na –2°C, a zametnuti plodovi su još osjetljiviji.

Visoke temperature tijekom cvatnje, zametanja, razvoja i zrenja plodova mogu nanijeti manje ili veće štete jagodi. Štetno djelovanje visokih temperatura ne odražava se direktno na biljke, nego putem izazivanja intenzivnijeg smanjenja vlage u tlu i zraku. Štetni utjecaj visokih temperatura mnogo je jače izražen na manje pogodnim tlima (šljunkovitom, pjeskovitom ili glinovitom) nego na tlu dobre strukture i bogatom humusom. Stoga je u suhoj klimi i na nepogodnom tlu obavezno navodnjavanje nasada jer se štetno djelovanje visokih temperatura može otkloniti samo navodnjavanjem. Najpovoljnija prosječna dnevna temperatura zraka za jagodu tijekom vegetacije je ona između 20 i 26°C.
Uzgoj jagoda
OBORINE

Jagoda se svrstava među voćne vrste kojima za normalan rast i plodonošenje trebaju velike količine vode tijekom cijele vegetacije. Zbog izrazito velike potrebe za vodom, neophodno je da tlo na kojem su posađene jagode sadrži 75 - 80 posto vlage. Nedostatak i višak vode u tlu imaju nepovoljan utjecaj na sve životne funkcije jagode, što se nepovoljno odražava na prinose i kvalitetu njenih plodova. Zato za uspješno uzgajanje jagode veliki značaj imaju količina i raspored oborina tijekom godine, a posebno za vrijeme cvatnje, zametanja, razvoja i sazrijevanja plodova.

Dugotrajne oborine izazivaju povećanje vlažnosti zraka i pad temperature, što također ima veliki utjecaj na prinos jagode, osobito ako se pojave u fazi sazrijevanja plodova. Tu se još javljaju i pogodni uvjeti za razvoj sive truleži plodova i drugih bolesti.

SVJETLOST

Zahtjevi jagode prema dužini i intenzitetu dnevne svjetlosti su različiti, ovisno o sorti. U našim klimatskim uvjetima se za uzgoj preporučuju sorte koje daju dobre rezultate na dnevnoj dužini svjetlosti od 13 do 16 sati. Zapaženo je da se najbolja kvaliteta i aroma plodova dobiju kad su dani tijekom ljeta sunčani i topli, a noći hladne. Utvrđeno je i da topla jesen znatno povećava rodnost jagode u sljedećoj godini.

UZGOJ

Kod uzgoja se bitno opredijeliti za uzgoj u plasteniku (stakleniku) ili na otvorenom, dvored ili jednored i površinu te parcele. Pritom je najvažnije osigurati što dulju sezonu prodaje jagoda pa se tome treba prilagoditi, a zatim je važan već spomenuti izbor kvalitetnog sadnog materijala i dobrih sorti. Na taj je način moguće odgovarajućim rasporedom na otvorenom i u zatvorenom prostoru, na nižim i višim nadmorskim visinama osigurati svježu jagodu od ožujka do Božića. Za uzgoj jagoda biraju se ocjediti tereni s izrazitom osunčanošću, zaštićeni od jakog vjetra i na dobro pripremljenom lakom i humusnom tlu prije sadnje dobro zagnojenog zrelim stajnjakom.

U nasadima se obično koristi crna PE folija kao malč i treba se redovito provoditi fertirigacija (navodnjavanje), prihrana i zaštita te ostali pomotehnički i agrotehnički zahvati.
Uzgoj jagoda
Od bolesti koje napadaju jagodu su najčešće siva plijesan (gljivica Botrytis cinerea), pjegavost lista, antraknoza, plamenjača, zeleno venuće, a od štetnika puževi, grinje i lisne nematode. Jagoda je izuzetno osjetljiva na bolesti korijena te je važno u uzgoju na otvorenom poštivanje plodoreda, i to 6 do 7 godina. Isto tako treba izbjegavati predusjeve koji su osjetljivi na istu grupu gljivičnih oboljenja, druge vrste jagodičastog voća i povrće.

SORTIMENT

Sadni materijal kod pripreme budućeg uzgoja je također jedna od glavnih stavki na putu do uspješnog uzgoja jagoda. Kultivari jagode, koji se danas koriste u proizvodnji i za selekcijski rad, pripadaju rodu Fragaria.

Do danas je opisano 47 vrsta divljih jagoda svrstanih prema broju kromosoma u četiri skupine, od kojih je dvanaest značajnih vrsta. Još u 18. stoljeću počele su se u proizvodnju uvoditi krupne vrtne jagode Fragaria ananassa. Do danas je kultivirano više od 2000 sorti jagode.

Od sorti kod nas se možemo susresti sa sortom Clery koja je jedna odlična rana sorta vrlo dobrog okusa i arome, zatim Elsanta koja predstavlja standardnu sortu u proizvodnji na supstratu, Queen Elisa, Madalleine, Alba, Miss. Novija srednje rana sorta je Sugar Lia, od srednje kasnih su Marmolada, Roxanna i Sint Pierre, a od jako kasnih sorti Idea, Raurica i Record.

SAVJET VIŠE

Intenzivnija proizvodnja obično započinje širenjem sorte Marmolada zbog dobrog prilagođavanja uvjetima proizvodnje i pogreškama u tehnologiji uzgoja. Za uzgoj u zaštićenom prostoru srednje rane sorte sve više dobivaju prednost, posebno Elsanta koja ima izuzetan okus i miris. Potrebno je više kalija nego dušika. Ova sorta se uzgaja uglavnom u kontinentu i na otvorenom, a može se preporučiti i za brdska područja i laganija humusna tla gdje i uz niže temperature daje dobar urod. Elsanta u plastenicima
dodatnom prihranom i navodnjavanjem može naknadno dati i do 200 grama po grmu. Izuzetno rana i dobra sorta je Clary koja ima nešto manju rodnost, ali su joj dobre alternative među ranim sortama najrodnije Alba i Queen Elisa, kao i novija sorta Sugar Lia. Treba znati da su sve rane sorte osjetljivije na hladnoću i nakon hladnijih zima daju slabiji rod. Clery se izdvaja velikom otpornošću na bolesti i odličnim okusom, a dolazi i dva dana ranije od ostalih.

Kod odabira sorte važna je njihova osjetljivost na bolesti, prije svega na plamenjaču i uvenuće, na što je posebno osjetljiva vrlo rana sorta Miss. Dosta proizvođača opredjeljuje se za Albu i Roxannu, s tim da ova prva zauzima prvo mjesto u izlasku na udaljenija tržišta.


Recepti
TORTA OD JAGODA

Biskvit:
• 4 jaja
• 4 žlice vrele vode
• 20 dkg šećera
• 16 dkg brašna
• 1 prašak za pecivo

Nadjev:
• 7,5 dl mlijeka
• 6 žutanjaka
• 6 žlica šećera
• 4,5 žlica brašna

Priprema:
4 žutanjka pomiješati sa 4 žlice vrele vode, dodati šećer te brašno pomiješano s praškom za pecivo. Na kraju dodati snijeg od 4 bjelanjka. Biskvit staviti peći. Kada je ispečen, ohladiti i prerezati ga na pola.

Nadjev:
U 3 dl mlijeka razmutiti brašno, šećer i žutanjke. Ostatak mlijeka zakuhati. Smanjiti temperaturu štednjaka i stalnim miješanjem postupno dodavati razmućenu smjesu. Kad smjesa postane gusta kao puding, skloniti je s vatre i ohladiti. Na prvi biskvit staviti nadjev i jagode, pokriti drugim biskvitom i ponovno staviti nadjev i jagode. Tortu ukrasiti šlagom ili slatkim vrhnjem i jagodama.

ČAJ OD LISTA JAGODE

Čaj od lista jagoda priprema se tako da se jedan gram usitnjenog lista prelije šalicom vrele vode. Stoji 10 minuta i onda se procijedi.

Listovi sadrže dosta tanina koji se koristi za suzbijanje proljeva, a djeluje i kao diuretik - potiče mokrenje. Upotrebljava se protiv vanjskih hemeroida i za ispiranje usta protiv lošeg zadaha.

Utvrđeno je da manja količina alkohola pomiješana s jagodama pojačava antioksidantsku snagu tog voća. Na taj način se neutraliziraju slobodni radikali koji oštećuju DNK i staničnu membranu.

›› Sljedeći članak: Butternut muškatna tikva

Kategorije

Iz sadržaja rubrike


Najave događaja
Strix
DOBRE EKO-VIJESTI
elenHEP se uključio u kampanju poticanja razvoja elektroauto industrije elen punjačima za električne automobile, postavivši ih u Labinu i Vukovaru, gradovima partnerima. ◆