Časopis za ruralni razvoj i ekologiju - mrežno izdanje

Ta nježna, ljupka i opasna stvorenja

Piše: Senka Rade

Gljive se u šumi javljaju tek mjesec dana nakon obilne kiše, a svaka nova kiša produžit će vrijeme berbe gljiva, ali... oprez! Postoje i gljive “prevaranti”, “odlični glumci” i “zavodnici”. Nedostatak znanja je glavni problem gljivarstva.

U šumama s niskim raslinjem nema gljiva kao ni u kultiviranim šumama gdje se odstranjuje palo granje i mahovina. Osim toga, gljive ne tražite pokraj vrba, jablana, tisa, lipa, joha, bagrema i čempresa – nego na njima.

Najsigurnije je brati samo one gljive koje sa sigurnošću poznajete, makar to bila i samo jedna vrsta. Ako ste ljubitelj gljiva, najbolje je da sami kod kuće uzgajate poznate gljive na supstratu s micelijem nabavljenim u laboratoriju. Tako ste potpuno sigurni u jestivost vaših gljiva.

KAKO PREPOZNATI OTROVNE GLJIVE?

Kod nas je registrirano oko 180 vrsta otrovnih gljiva. Od toga je 30 vrsta smrtonosno otrovnih, a sumnja se na još tridesetak. U grupu najopasnijih vrsta gljiva spadaju pupavke, panterke, muhare, lažna bisernica, razne bjelice, zlatna koprenka, žumanjača, mračnjača, razne crvenjače, cjepače, lažna panjevača, mala smrt, korača, razne ljuskavice i druge.


Zelene pupavke


Više pročitajte u drugom broju časopisa Agro-Hit.