Časopis za ruralni razvoj i ekologiju - mrežno izdanje

Sportski ribolov i sportsko-ribolovni turizam

Piše: Igor Pavičić, dipl. ing. šum.

Svaki sport iziskuje suparnika s kojim ili protiv kojeg se nadmećemo fer i po određenim pravilima. Odlaskom na ribolovno natjecanje pokušavamo ostvariti što bolji i količinski veći ulov da bismo pobijedili suparnike kao i u svakom sportu. Poslije ili za vrijeme natjecanja sva ulovljena riba vraća se natrag u vodu.

Strateška je prednost Hrvatske prema konkurenciji upravo u izdašnosti turističkih resursa i atrakcija. U tom kontekstu nužno je još jače naglasiti važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom Hrvatske.

Ribolovni turizam je u svijetu jedan od najrazvijenijih oblika turizma, a isto je tako i prihod koji ga prati vrlo velik. Samo se na području Europe i Sjeverne Amerike sportskim ribolovom bavi 60 milijuna ljudi.

Razvoj sportsko-ribolovnog turizma značajan je u ratom pogođenim i ekonomski nerazvijenijim krajevima jer ne zahtijeva za razvoj posebnu infrastrukturu, nego svoja potraživanja nalazi u postojećoj ponudi lokalnog stanovništva, koje je potrebno samo kvalitetno educirati o svrsishodnosti zaštite i poboljšanja kvalitete ribljeg fonda i očuvanja okoliša, stručno usmjeriti te ih u skladu s ponudom zapošljavati.

Sportskim ribolovom na području RH bavi se oko 50.000 registriranih sportskih ribolovaca i rekreativaca. Organizirani su u sportsko–ribolovne zajednice, klubove i udruge pod okriljem Hrvatskog športsko-ribolovnog saveza (HŠRS).

Više pročitajte u trećem broju časopisa Agro-Hit.