Časopis za ruralni razvoj i ekologiju - mrežno izdanje

Izlagača kao i lani, stočara još više!

Piše: Tugomir Pemper

17. jesenski međunarodni bjelovarski sajam
Konačno izvješće

Jesenski je sajam ostao najveća sajamska manifestacija u Hrvatskoj koja je uz sve ono što vrijedi u agraru okupila i izlagače najšireg spektra roba i okupila više i izlagača i posjetitelja nego prošle godine kada je to bio sajam koji je porušio sve dotadašnje rekorde

Organizatori i svi zaslužni za održavanje 17. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma koji je održan od 11. do 13. rujna u Gudovcu mogu ponovno biti zadovoljni iako su u pripreme ovog tradicionalnog sajma ušli vrlo oprezno zbog gospodarske situacije u Hrvatskoj. Naime, jesenski je sajam ostao najveća sajamska manifestacija u Hrvatskoj koja je uz sve ono što vrijedi u agraru okupila i izlagače najšireg spektra roba i okupila više i izlagača i posjetitelja nego prošle godine kada je to bio sajam koji je porušio sve dotadašnje rekorde. Ukupno je izlagalo na 26.000 kvadratnih metara netto izložbene površine 450 izlagača, dvadesetak više nego lani, a sajam je razgledalo 57.000 posjetitelja što je također više nego lani za oko 2000 posjetitelja. Spomenutim brojkama koje potvrđuju da je čak i ove recesijske godine sajam statistički porastao za nekoliko postotaka i ponovno bio rekordan, treba dodati i više od 500 grla različitih vrsta i pasmina stoke na do sada najvećoj državnoj stočarskoj izložbi ikada održanoj u Hrvatskoj. Time je Bjelovarski sajam definitivno potvrđen kao najveći hrvatski poljoprivredni sajam koji je počeo okupljati i sve više predstavnika susjednih europskih država.
Izlagači su više manje zadovoljni napustili sajamski prostor u Gudovcu jer je i prodaja robe bila očekivano nešto manja nego lani, iako je kod nekih izlagača zabilježen čak i nešto veći promet. Prve procjene govore o prometu ostvarenom na sajmu u vrijednosti većoj od 10 milijuna kuna. Prema riječima direktora Bjelovarskog sajma Zlatka Salaja najbolje se prodavala poljoprivredna oprema do vrijednosti 100.000 kuna i ona roba sitne vrijednosti. Prodan je međutim najskuplji izložbeni primjerak, moćni traktor gusjeničar za 289.000 eura. Dobro je prodavana i stoka na aukcijskoj prodaji gdje je najskuplje grlo prodano za 14.000 kuna.
Sastavni dio sajma i dalje su ostala stručna predavanja koja su okupila eminentne hrvatske znanstvenike i veći broj poljoprivrednika kojima je znanost itekako nužna za primjenu novih tehnologija kako u ratarskoj tako i stočarskoj proizvodnji. Posebnu su pozornost privukla i ocjenjivanja najplemenitije hrvatske stoke koju su prvi puta ove godine ocjenjivali i strani suci iz Njemačke i Mađarske. Posjetitelji su mogli uživati i u natjecanjima konjskih zaprega, ali i najmlađih uzgajivača stoke iz 7 županija u sklopu „Bambino-kupa“. Isto tako tradicionalno su na otvaranju sajma uz nazočnost predsjednika RH Stjepana Mesića, potpredsjednice Vlade Đurđe Adlešić i ministara Damira Bajsa i Petra Čobankovića podijeljena priznanja najuspješnijim hrvatskim poljoprivrednicima. Drugog dana sajma potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić podijelio je šampionska zvona najbolje ocijenjenim grlima.
Uz poznate gospodarstvenike zabilježen je na sajmu i dolazak većeg broja poznatih hrvatskih političara koji su imali niz formalnih i neformalnih kontakata s izlagačima i posjetiteljima pa tako bilježimo i dolazak Radimira Čačića i tri predsjednička kandidata Vesne Škare-Ožbolt i Vesne Pusić te Nadana Vidoševića koji je na sajmu čak i tržio kupivši jednog ponija.
Posjetitelji su ove godine imali sreću s vremenom pa je za razliku od prijašnjih godina ovaj sajam protekao bez padalina, osim polusatne kiše za otvorenje sajma, ali nije bilo ni velikih gužvi pri dolasku i odlasku na sajam jer su se organizatori ovaj puta pobrinuli za oko 4000 parkirnih mjesta i prometnu regulaciju bez zastoja i čekanja.

Pozdrav iz Bjelovara
Tugomir Pemper, voditelj odnosa s javnošću Bjelovarskog sajma