Časopis za ruralni razvoj i ekologiju - mrežno izdanje

BJELOVARSKI SAJAM OD 1993. DO 2010. GODINE

Kruna višestoljetnog sajmovanja

Nakon osamostaljivanja Hrvatske ojačale su ideje o održavanju jedne veće stočarske izložbe na području Bjelovara koja bi vratila ugled najjačem stočarskom području Hrvatske. Stručnjacima, koji su to zagovarali radi razvoja stočarstva, su se pridružili i ljudi aktualne političke vlasti i gospodarstva na čelu s tragično preminulim prvim bjelovarsko-bilogorskim županom Tihomirom Trnskim, koji su prepoznali u jednoj takvoj manifestaciji i marketinški brand kako za Bjelovar, tako i za ukupnu hrvatsku poljoprivredu i gospodarstvo. Poljoprivredni mega marketinški sajmovi u više europskih gradova bili su uzor i novom Bjelovarskom sajmu koji je 1993. godine nastavio tradiciju dugu sedam stoljeća. Njegovi su zagovornici i pokretači pokušali ujediniti vrijednosti tradicijskih sajmova s novim stanjem u sočarstvu dajući još, uz komercijalni i turistički predznak. Tako je 1993. godine počelo novo doba sajmovanja. Bjelovarski je sajam na Sajamskom prostoru Gudovac kruna višestoljetnog sajmovanja u Bjelovarskom kraju, središnjoj Hrvatskoj i ovom dijelu Europe čiji sjaj ostavlja blještavi trag već gotovo dva desetljeća u poljoprivrednim, gospodarskim i kulturnim krugovima, daleko nadmašujući običnu stočarsku izložbu s kojom se započelo. Danas se Bjelovarski sajam može usporediti sa svim drugim sličnim, poznatim i priznatim manifestacijama u Europi koje je postalo mjesto okupljanja svega što vrijedi ili ima bilo kakav značaj za agrar u širem gospodarskom značenju na području jugoistočnog dijela Europe i posebno zemalja bivše Jugoslavije. Posljednjih godina je potvrđeno da se sve što je vrijedno u agraru mora pojaviti na sajmu u Bjelovaru. Neki kažu: „Ako nisi na Bjelovarskom sajmu, ne postojiš!“.

Jedina aukcijska dvorana u Hrvatskoj
Na prostoru Bjelovarskog sajma izgrađena je i jedina aukcijska dvorana za stoku u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe sa svim potrebnim pratećim sadržajima koja je također zasigurno svih godina posebno utjecala na razvoj hrvatskog stočarstva i u kojoj je do danas predstavljeno više tisuća najkvalitetnijih grla različite vrste stoke. Bez obzira koliko sajam sve više predstavlja gospodarski događaj ne samo za agrar i prateću industriju opreme i poljoprivredne mehanizacije, Bjelovarski sajam želi dalje razvijati stočarsku izložbu kao svoju vrijednosnu vertikalu i zadržati mjesto najveće i najznačajnije stočarske izložbe u Hrvatskoj.
U izložbenim prostorima Bjelovarskog sajma posljednjih je petnaestak godina bilo izloženo više od 10.000 grla različite vrste najkvalitetnije hrvatske stoke dok je sajamske priredbe posjetilo od osnivanja sajma do 2010. godine gotovo dva milijuna posjetitelja kojima se predstavilo desetak tisuća izlagača, proizvođača i prodavača različite opreme za potrebe poljoprivrede, ali i drugog gospodarstva te proizvođača i prerađivača hrane s naglaskom na izvorne, autohtone hrvatske proizvode. Ostvareni promet na svim sajamskim priredbama mjeri se desecima milijuna eura.

Gospodarski događaj godine
Iz godine u godinu sve značajnija financijska sredstva Bjelovarskog sajma d.o.o. i njegovih osnivača usmjerena su na podizanje standarda za izlaganje svih zainteresiranih izlagača, a posebno u funkciji stočarstva. Iz godine u godinu pokušavaju se poboljšati uvjeti držanja izložene stoke obzirom da je riječ o višednevnim sajamskim priredbama u kojima je stoka na vezu u stajama i potrebno je osigurati kvalitetnu hranu i vodu, mužnju i čišćenje kako bi vrijednost izloženih grla što bolje mogle primijetiti tisuće posjetitelja, a sve u skladu sa svjetskim standardima i propisima o držanju i dobrobiti životinja. Bez obzira koliko sajam sve više predstavlja gospodarski događaj ne samo za agrar i prateću industriju opreme i poljoprivredne mehanizacije, Bjelovarski sajam želi dalje razvijati stočarsku izložbu kao svoju vrijednosnu vertikalu i zadržati mjesto najveće i najznačajnije stočarske izložbe u Hrvatskoj.

Sajamske priredbe cijele godine
Bjelovarski sajam svake godine organizira više sajamskih priredbi na sajamskom prostoru Gudovac; Međunarodni pčelarski sajam, Proljetni međunarodni sajam poljoprivrede gospodarstva i obrtništva, „Loreko“ – sajam lova, ribolova, ekologije i ruralnog turizma, Jesenski međunarodni bjelovarski sajam poljoprivrede, stočarstva, gospodarstva i obrtništva koji je najznačajnija i najveća sajamska priredba te „Skok“ – sajam konja i opreme za konje. Istovremeno je Bjelovarski sajam kao specijalizirana tvrtka za organizaciju sajmova suorganizator niza drugih sajamskih manifestacija na području Bjelovarsko-bilogorske županije kao što su Garešnički međunarodni sajam obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, Gospodarski sajam - sajam sira u Grubišnom Polju, Vinodar – sajam vina i vinarske opreme u Daruvaru, zatim Sajam malih životinja, opreme i hrane, a sudjeluje i u pripremi drugih sajmova s poljoprivrednim predznakom. Ne treba zaboraviti da se svakoga četvrtka održava na sajamskom prostoru Gudovac tradicijski stočni sajam, a nedjeljom sajam automobila i poljoprivredne mehanizacije.

Razmjena informacija i znanja
Sve to upućuje na zaključak da je Bjelovarski sajam zaista postao u razvoju stočarstva i cjelokupnog hrvatskog agrara nezaobilazna karika u lancu koja spaja neposrednu poljoprivrednu ratarsku i stočarsku proizvodnju s tržištem poljoprivrednih proizvoda i poljoprivredne opreme, posebno mehanizacije i novih tehnologija. Svemu tome dakako valja dodati znanost i struku koja je prisutna na svakoj sajamskoj priredbi i to na način da se održavaju brojna predavanja i okrugli stolovi ili se na sajamskim manifestacijama okupe i razmjenjuju znanja i informacije veći broj stručnjaka različitih profila. Značajna je i nazočnost najviših predstavnika javnog političkog života i aktualne vlasti koji svojim dolascima i javnim istupima najavljuju svake godine glavne pravce agrarne politike upravo na Bjelovarskom sajmu. Već je postala tradicija da Proljetni sajam otvara Ministar poljoprivrede, a Jesenski Predsjednik države, dok ostale sajmove otvaraju također najviši državni dužnosnici.