Prosinac - Novogodišnja jelka iz vlastitog vrta

Piše: Radmila Rade dipl. ing. agr.

Posljednjih se godina kod nas sve više kupuju drvca smreke ili jele posađena u loncu. Isto tako možete malu smreku ili jelu iz vlastitog vrta unijeti u sobu preko blagdana te je vratiti na staro mjesto do sljedećeg Božića i ponovno uživati
u njezinom sjaju.

12.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Poljoprivredna i veterinarska škola Arburetum opeka

Piše: Ante Perković

Jedna od najljepše uređenih škola, s prekrasnim parkom i ljubaznim i nasmijanim djelatnicima, smještena je na samoj granici sa Slovenijom.

Poljoprivredna i veterinarska škola “Arburetum Opeka” osnovana je u Vinici 1958. godine kao vrtlarska škola upravo zbog blizine arburetuma koji svojom ljepotom i bogatstvom biljnih vrsta služi kao stalna učionica budućim vrtlarima i cvjećarima.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Ljekovita i hranjiva čičoka

Piše: Radmila Rade, dipl. ing. agr.

Osim što je izuzetno isplativa kao stočna hrana, čičoka je i iznimno ljekovita biljka pa se u ljudskoj prehrani pokazuje gotovo nezamjenjivom namirnicom za dijabetičare i pretile osobe.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Seoski turizam - OPG Kovačević

Piše: Ante Perković

Na padinama Bilogore, u Daruvaru, smješteno je obiteljsko gospodarstvo Kovačević, specifično po mnogočemu. Osim prekrasnog ambijenta, starinski uređenih soba i veselih ljudi, vlasnici se mogu pohvaliti i vrlo kvalitetnim vinom. O svojoj povijesti i planovima pričali su nam vlasnici, Ljiljana Kovačević, diplomirani ekonomist i Vitomir Kovačević, liječnik opće kirurgije.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Čudotvorna moć prirode

Piše: Boris Rogić

Krajnji je čas za osjetiti prirodno okružje da bismo uravnotežili duh i iscijelili tijelo. Od pamtivijeka se ljekovito bilje upotrebljava za liječenje, ali i kao hrana. Vraćajući se prirodnim izvorima očuvanja zdravlja, koji su svuda oko nas i pažljivim odabirom ljekovitog bilja možemo se liječiti i izliječiti.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Kruh - izvor zdravlja

Piše: Eva Raos

Kruh je sastavni dio naše svakodnevne prehrane i zato o njemu treba puno toga znati. Na prvi pogled će vam se činiti apsurdnim da u eri atomskog doba mijesite kruh kao što se to radilo prije stotinu godina. Međutim, to je jedini način da jedete biološki vrijedan kruh, a kućna proizvodnja, iako vam se na mah čini kompliciranom, vrlo je jednostavna i svaka domaćica svlada to umijeće u dva-tri pokušaja.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Uzgoj krizantema

Piše: Eva Raos

Njihove žarke boje osvjetljuju i krase naše domove i okućnice u tmurnu i kišovitu jesen. Ugodna su mirisa, a veličine variraju od sitnih, poput ivančica, do krupnih cvjetova nalik loptama.

Veliki broj sorti i križanaca ove lijepe biljke, kojih iz godine u godinu ima sve više (preko 7 000 vrsta), dobiva se umjetnim uzgojem i križanjem dviju vrsta čije su domovine Kina i Japan, a donesene su u Europu u drugoj polovici 18. stoljeća. Riječ je o vrstama Chrysanthemum sinense i Chrysanthemum indicum.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Ta nježna, ljupka i opasna stvorenja

Piše: Senka Rade

Gljive se u šumi javljaju tek mjesec dana nakon obilne kiše, a svaka nova kiša produžit će vrijeme berbe gljiva, ali... oprez! Postoje i gljive “prevaranti”, “odlični glumci” i “zavodnici”. Nedostatak znanja je glavni problem gljivarstva.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Ribičke priče o hrvatskim riječnim tokovima

Piše: Igor Pavičić, dipl. ing. šum.

Prirodni uvjeti u čak tri klimatske zone i dobra cestovna povezanost omogućuju nam ribolov na salmonidnim (pastrve, lipljani) ili ciprinidnim (šarani, amuri) vodama od ranog jutra, nakon čega se možemo osvježiti u moru, a poslije podne planinariti ili skijati planinama koje ga okružuju. Kamo god krenemo, izuzetna je domaća kuhinja s gastronomskim specijalitetima i vrhunskim vinima, specifičnima za svaki kraj.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Bolesti respiratornog sustava goveda

Piše: Vanja Fabijan, dr. vet. med.

Pojavi bolesti pogoduju mikroorganizmi (virusi, bakterije, plijesni, kvasci) zatim fizikalni uvjeti (temperatura, vlažnost, ventilacija, plinovi) te uvjeti uzgoja (transport, prenatrpanost objekta, genetska i fenotipska neujednačenost, različite dobne skupine u istome stadu, greške u hranidbi, nepoštivanje načela “all-in-allout”).

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Hranidba stoke - Kvalitetnim krmivom do boljeg prirasta

Pišu: D. Zvekić, dipl. ing. agr. i J. Popović, dipl. ing. agr. (Hranidba stoke na obiteljskom gospodarstvu)

Proizvođači stoke i stočne hrane kod svakodnevne pripreme hrane moraju voditi računa o organoleptičkim svojstvima krmiva: mirisu, strukturi, okusu, specifičnoj težini te nečistoći.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Hranidba koza

Piše: Borisav Volčević, dipl. ing. agr.

Koza se ubraja u preživače i njezina probava hrane je vrlo slična probavi kod ovaca. Karakteristična krmiva za kozu, kao i njezine potrebe malo se razlikuju od ovčjih. Osnovna krmiva za kozu su voluminozna koja ona odlično iskorištava prvenstveno zahvaljujući građi želudca, a zatim vrlo intenzivnoj mikrobiološkoj probavi u buragu.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

S više jaradi tek se zaradi!

Piše: Zvonimir Prpić, dipl. ing.

Upravljanje reprodukcijom - temelj uspješne kozarske proizvodnje

Prerani pripust obično rezultira smanjenom ukupnom životnom proizvodnjom i kasnijim zastojem u razvitku koza, zatim povećanom neotpornošću na bolesti, otežanim porodom i zaostajenjem posteljice, kao i sitnijim i manje vitalnim potomstvom.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Bolesti životinja i ljudi

Piše: prof. dr. sc. Darko Ropac

Prof. dr. sc. Darko Ropac, redovni profesor epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, autor sveučilišnog udžbenika “Epidemiologija zaraznih bolesti” (Medicinska Naklada, Zagreb, 2003.) u seriji stručno-popularnih članaka opisuje ono što bi svaki čitatelj morao imati na umu kada odlazi u prirodu ili kada radi sa životinjama, bilo živim, bilo odstrijeljenim.

Godišnje se u RH, bez epidemije gripe, prijavi do 100.000 slučajeva zaraznih bolesti. Zoonoze čine oko 7% zaraznih bolesti.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Hrvatsko konjogojstvo spremno za EU

Piše: mr. sc. Mato Čačić, dipl. ing.
Voditelj uzgojnih programa konjogojstva RH, Hrvatski stočarski centar
Privremeni ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo – Državne ergele Lipik

Konji su domaće životinje koje najviše migriraju na nacionalnoj i međunarodnoj razini te je bilo vrlo značajno omogućiti sustav praćenja kopitara bilo da se radi o privremenoj migraciji (natjecanja, pripusti i sl.) ili trajnoj migraciji (izvoz).

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Glas poljoprivrednika: Žuto zlato izgubilo sjaj

Piše: Krunoslav Novoselac, poljoprivrednik iz Prgomelja (Bjelovar)

Ne veseliti se berbi kukuruza, kao što je to godinama bilo u jesen, to žuto zlato, biranje velikih klipova i njihovo vješanje na istaknuta mjesta, ta moja radost od djetinjstva je nestala. Nažalost, žuto zlato je pocrnilo. Ove ga godine nisam ni pogledao.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Prednosti jesenske sadnje voćaka i vinove loze

Piše: Diana Janković-Čoko, dipl. ing.
VOĆARSKO VINOGRADARSKO VINARSKI CENTAR d.o.o., Savska cesta 179, Zagreb
Tel. 01 / 36 34 947, 01 / 36 92 527
Fax 01 36 92 526
E-mail:
Web: http://www.vvv-centar.hr

S jesenskim opadanjem lišća, do zimskog smrzavanja intenzivno raste korijen. Upravo je to razlog zašto stručnjaci preporučuju jesensku sadnju. Naime, ako se sadnica smjesti u za nju kvalitetno pripremljenu jamu, sva dodana hranjiva u meliorativnoj gnojidbi su odmah dostupna korijenu.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Uzgoj povrća u zaštićenim prostorima

Piše: prof. dr. sc. Zdravko Matotan

U proizvodnji povrća na otvorenom može se utjecati samo na dio čimbenika neophodnih za normalan rast i razvoj, te se sve više razvija uzgoj povrća u zaštićenim prostorima, u kojima se na njih može znatno više utjecati i prilagoditi ih zahtjevima uzgajanih biljaka.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Zaštita od glodavaca - deratizacija

Piše: Ana-Marija Pejak, dipl. ing.agr.

Deratizacija se može provoditi postavljanjem mamaca i otrova ili postavljanjem mreža na otvore skladišnih prostora te upotrebom lovki, mehaničkih klopki i ljepila.

Glodavci su skupina štetnika koji nanose značajne štete kako poljskim tako i usjevima u zatvorenim prostorima. Značajne štete nanose u skladištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Osim što štete usjevima, oštećuju ambalažu i robu, svojim izmetom zagađuju hranu te su prijenosnici brojnih uzročnika bolesti ljudi i domaćih životinja.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Francuska poljoprivreda

Stručni posjet stočarskim farmama u Francuskoj u organizaciji Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Piše: Branko Žalac, dipl. oec., voditelj projekta

Francuska je četvrta gospodarska sila u svijetu, a u poljoprivredi zauzima drugo mjesto. Više od pola površine Francuske koristi se u poljoprivredne svrhe. Vlasnicima dviju trećina farmi poljoprivreda je jedino zanimanje, a prosječna veličina farmi je oko 40 hektara. Dok farme u Europskoj uniji postižu nevjerojatne rezultate, naše su i dalje sitnih razmjera, goveđe meso kontinuirano uvozimo, a s druge strane imamo ogromne, ali nedovoljno iskorištene pašnjačke površine.

11.02.2009. |  admin | opširnije

...........................................................................................................

Najveći austrijski proizvođač stočne hrane, superkoncentrata i premiksa investira u Republici Hrvatskoj.


- BC INSTITUT ZA OPLEMENJIVANJE I PROIZVODNJU BILJA D.D.
- ZAVOD ZA STRNE ŽITARICE I KRMNO BILJE - BOTINEC




ELEKTRIČNE OGRADE, KOMPLETNA OPREMA ZA ŠTALE


SYNGENTA AGRO d.o.o., Samoborska cesta 147, Zagreb, tel. 01 3887 670, fax 01 3887 671