Adresa

Hrvatsko konjogojstvo spremno za EU

11.02.2009: admin
Piše: mr. sc. Mato Čačić, dipl. ing.
Voditelj uzgojnih programa konjogojstva RH, Hrvatski stočarski centar
Privremeni ravnatelj Hrvatskog centra za konjogojstvo – Državne ergele Lipik

Konji su domaće životinje koje najviše migriraju na nacionalnoj i međunarodnoj razini te je bilo vrlo značajno omogućiti sustav praćenja kopitara bilo da se radi o privremenoj migraciji (natjecanja, pripusti i sl.) ili trajnoj migraciji (izvoz).

Glas poljoprivrednika: Žuto zlato izgubilo sjaj

11.02.2009: admin
Piše: Krunoslav Novoselac, poljoprivrednik iz Prgomelja (Bjelovar)

Ne veseliti se berbi kukuruza, kao što je to godinama bilo u jesen, to žuto zlato, biranje velikih klipova i njihovo vješanje na istaknuta mjesta, ta moja radost od djetinjstva je nestala. Nažalost, žuto zlato je pocrnilo. Ove ga godine nisam ni pogledao.

Prednosti jesenske sadnje voćaka i vinove loze

11.02.2009: admin
Piše: Diana Janković-Čoko, dipl. ing.
VOĆARSKO VINOGRADARSKO VINARSKI CENTAR d.o.o., Savska cesta 179, Zagreb
Tel. 01 / 36 34 947, 01 / 36 92 527
Fax 01 36 92 526
E-mail:
Web: http://www.vvv-centar.hr

S jesenskim opadanjem lišća, do zimskog smrzavanja intenzivno raste korijen. Upravo je to razlog zašto stručnjaci preporučuju jesensku sadnju. Naime, ako se sadnica smjesti u za nju kvalitetno pripremljenu jamu, sva dodana hranjiva u meliorativnoj gnojidbi su odmah dostupna korijenu.

Uzgoj povrća u zaštićenim prostorima

11.02.2009: admin
Piše: prof. dr. sc. Zdravko Matotan

U proizvodnji povrća na otvorenom može se utjecati samo na dio čimbenika neophodnih za normalan rast i razvoj, te se sve više razvija uzgoj povrća u zaštićenim prostorima, u kojima se na njih može znatno više utjecati i prilagoditi ih zahtjevima uzgajanih biljaka.

Zaštita od glodavaca - deratizacija

11.02.2009: admin
Piše: Ana-Marija Pejak, dipl. ing.agr.

Deratizacija se može provoditi postavljanjem mamaca i otrova ili postavljanjem mreža na otvore skladišnih prostora te upotrebom lovki, mehaničkih klopki i ljepila.

Glodavci su skupina štetnika koji nanose značajne štete kako poljskim tako i usjevima u zatvorenim prostorima. Značajne štete nanose u skladištima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Osim što štete usjevima, oštećuju ambalažu i robu, svojim izmetom zagađuju hranu te su prijenosnici brojnih uzročnika bolesti ljudi i domaćih životinja.

Francuska poljoprivreda

11.02.2009: admin
Stručni posjet stočarskim farmama u Francuskoj u organizaciji Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Piše: Branko Žalac, dipl. oec., voditelj projekta

Francuska je četvrta gospodarska sila u svijetu, a u poljoprivredi zauzima drugo mjesto. Više od pola površine Francuske koristi se u poljoprivredne svrhe. Vlasnicima dviju trećina farmi poljoprivreda je jedino zanimanje, a prosječna veličina farmi je oko 40 hektara. Dok farme u Europskoj uniji postižu nevjerojatne rezultate, naše su i dalje sitnih razmjera, goveđe meso kontinuirano uvozimo, a s druge strane imamo ogromne, ali nedovoljno iskorištene pašnjačke površine.

Blago francuskih farmi

11.02.2009: admin
Posjet najvećem Europskom sajmu ‘’Sommet de l’ elevage’’

Piše: Senka Rade

Promidžba i interesi Bjelovarskog poljoprivrednog sajma, na čelu sa Zlatkom Salajem, su razvitak i ostvarivanje vrhunske kvalitete tog najvećeg Hrvatskog poljoprivrednog sajma po Europskim standardima.

Poljoprivredi polovica!! proračuna Europske unije

11.02.2009: admin
Piše: mr. sc. Darko Grgić

Common agricultural policy – CAP ili ZPP, Zajednička poljoprivredna politika, jest najveći, najopsežniji i proračunski najizdašniji program Europske unije na koji usmjerava najviše svojih kapaciteta i zakonodavne regulative.

Dragutin Vincek: Ekstremni pad proizvodnje mlijeka

11.02.2009: admin
Piše: Krunoslav Nemet, dipl. ing.

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja, usprkos gotovo idealnim uvjetima, ne proizvodi dovoljno mlijeka ni za vlastite potrebe. Kako ni Varaždinska, jedna od naših uspješnijih županija, u pogledu proizvodnje mlijeka ne odskače od otužnog hrvatskog prosjeka, razgovarali smo s Dragutinom Vincekom, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo i lovno gospodarstvo Varaždinske županije.

Zimnica - zalihe kada nema vrta

11.02.2009: admin
Piše: Senka Rade

Zimnica je zaliha hrane koju možemo jesti kada nam više nije dostupna u našem vrtu ili na tržnici. Najčešće je ukuhavamo u kiselom ili slanom naljevu. Povrće u sebi nema kiselinu koja ujedno sprječava i razmnožavanje bakterija pa trebate biti vrlo oprezni s pripremanjem slane zimnice.

Lisičarka

11.02.2009: admin
Piše: Senka Rade

Lisičaraka (Cantharellus cibarius) je jedna od najomiljenijih, najukusnijih i najpoznatijih gljiva. Živi na tlu bjelogoričnih i crnogoričnih šuma u mikorizi s drvećem i vrlo se lako bere.

Srednja škola Bartola Kašića u Grubišnom Polju

11.02.2009: admin
Piše: Ante Perković

U Grubišnom Polju je do 1991. godine postojala poljoprivredna škola. Ponovnim otvaranjem, 2004. učenicima je od strukovnih zanimanja ponuđeno školovanje za mesara, mlinara, rukovatelja prehrambenim strojevima i automehaničara, a onima s boljim rezultatima alternativa je bila opća gimnazija koja je i do tada postojala. Te je godine, zbog upisa samo 190 učenika škola došla u težak položaj.

Brusnica - antibiotik s malo šećera

11.02.2009: admin
Piše: Senka Rade

Kao što sok osvježava u vrućim ljetnim danima, vrlo zdrav čaj od brusnice godi u hladnim zimskim. Brusnica se koristi u ljekovite svrhe zbog bogate koncentracije vitamina A, C i B skupine, vlakana, kalija i ostalih minerala.

Uređenje okućnica

11.02.2009: admin
Piše: Senka Rade
Foto: Dražen Juranić

Vrtlarstvo ili uređenje i oblikovanje vrtova sve je popularnija aktivnost u nas, premda još nije sasvim razvijena. Domišljato, maštovito, učinkovito i kreativno uređenje vrtova posao je koji se radi u slobodno vrijeme s puno ljubavi da vaš vrt postane ogledalo kuće.

Kupus kao lijek

11.02.2009: admin
Piše: Senka Rade

Kupus (Brassica oleracea var. Capitata L.) je povrće visoke biološke i niske kalorijske vrijednosti. Kiseli kupus je tradicionalno i omiljeno jelo. Ova ukusna namirnica svojim vrijednosnim sastojcima na više načina koristi zdravlju.

Lavanda - modra ljepotica

11.02.2009: admin
Piše: mr. sc. Darko Grgić

Lavanda je termofilna biljka koja voli mnogo sunca i svjetla pa dobro raste na toplim i zaklonjenim južnim padinama. Unatoč tome, biljka u stanju zimskoga mirovanja izdrži negativne temperature zraka i do -20°C, ali u slučaju ranijega kretanja vegetacije joj kasni mrazevi mogu nanijeti velike štete.

TENA - jesenska primjena u pšenici i ječmu

11.02.2009: admin
Pišu: Ivana Damjanović, dipl. ing. agr. i Martina Lipovšćak, dipl. ing. agr.

Tena je selektivni kombinirani herbicid za suzbijanje jednogodišnjih travnih i jednogodišnjih širokolisnih korova, na bazi dviju djelatnih tvari: klortolurona (79 %) i triasulfurona (0,75 %).

Nezaboravan vikend u Šarengradu

11.02.2009: admin
Piše: Ante Perković

Teško je reći što je ljepše na šarengradskim obalama Dunava, zalaz sunca, vožnja čamcem, dobar ulov ili specijaliteti obitelji Kovačević u "Kapetanovoj kući".

Ribolov na drukčiji način

11.02.2009: admin
Piše: Ante Perković

Ulovi, fotografiraj i pusti… ili zaradi više puta na istoj štuki, šaranu, amuru.

Kada jedan ribolovac priča o tome koliko riba može dugo živjeti, u kojim i kakvim vodama, kako čuvati vodu i okoliš, i kako uloviti kapitalca, a ne priča o tome koliko ih je ulovio i kakva je bila riblja juha, već se može naslutiti da je riječ o ribolovcu koji se razlikuje od većine drugih. Riječ je naime o ribolovcu koji je prihvatio ribolovno načelo “ulovi i pusti” koje znači da ulovljenu ribu, bez obzira na njezinu veličinu, osobito ako se može svrstati među veće primjerke, fotografira i vrati u vodu.

Hrvatsko povrćarstvo i europske integracije

11.02.2009: admin
Piše: prof. dr. sc. Zdravko Matotan

Tržnog reda nema ni u povrću

Nekonkurentnost hrvatskog povrćarstva uzrokovana je neorganiziranošću tržišta svježeg povrća, niskom tehničkom opremljenošću većine proizvođača, relativno niskim stupnjem njihove educiranosti te stagnacijom u razvoju tehnologija i širenju kapaciteta za preradu povrća.

Unatoč povoljnosti agroekoloških uvjeta za uspješnu proizvodnju većine povrtnih kultura, hrvatsko je povrćarstvo nažalost još uvijek većinom nekonkurentno onom u razvijenim europskim državama.